Ulcinjska Solana: Radnici tražili plate, direktori pobjegli
Zbog teške materijalne situacije zaposlenih, sindikat solane juče organizovao jednočasovni štrajk upozorenja
Radnicima Solane dosta je ugnjetavanja i nekorektnog odnosa poslovodstva, oni žele samo da rade i dostojno žive od svojih primanja, poručeno je juče sa jednočasovnog štrajka upozorenja, koji je organizovao sindikat najstarijeg ulcinjskog preduzeća. Kao što su i najavili, oko pedesetak zaposlenih okupilo se ispred upravne zgrade, odakle su rukovodstvu firme i većinskom vlasniku Eurofondu uputili zahtjeve za izmirivanje 13 zaostalih ličnih dohodaka i uplatu doprinosa za zdravstveno i penzijsko osiguranje, za poslednje tri godine.
– Došao je trenutak kada je našem strpljenju kraj. Nalazimo se u krajnje teškoj materijalnoj situaciji, bez plata i bez ikakvih prava. Kap u prepunoj čaši su ugovori koji su nam početkom marta ponuđeni, čime nam je dat jasan signal da smo mi samo puki izvršioci, sezonski radnici s kojima oni mogu da rade šta god hoće, pa i da nas otpuste. Privrženi smo preduzeću i mnogo smo u njega uložili, i prije i nakon privatizacije. Zbog toga se prema nama moraju odnositi kao prema ljudskim bićima, koja su na ivici egzistencije iako imaju porodice koje treba prehraniti – poručio je predsjednik Sindikata Solane Marko Miranović ističući kako od poslovodstva očekuje da se do kraja mjeseca izjasni povodom radničkih zahtjeva.
– Hoćemo svoje zarade i imamo pravo da znamo kakva će biti sudbina preduzeća. Nadam se da nećemo morati ponovo da se okupljamo i da ćemo naći zajednički jezik sa upravom i većinskim vlasnikom. Ukoliko to ipak izostane, do kraja mjeseca radikalizovaćemo proteste – najavio je Miranović.
Iz poslovodastva juče nije bilo reakcije, jer se niko od nadležnih nije pojavio na poslu. Kancelarije direktora, stečajnog upravnika i ostalih rukovodilaca firme bile su sablasno prazne. U sindikatu tvrde da su protest na vrijeme prijavili svim odgovornim licima, te da su očekivali da će se bar neko udostojiti da im se obrati i odgovori na mnogobrojna pitanja.
Povjerenik USSCG za Ulcinj Aslan Zeneli kazao je kako odsustvo najodgovornijih za sudbinu preduzeća i radnika, potvrđuje njegove i sumnje njegovih kolega da je nedavni dogovor sindikata sa upravom i većinskim vlasnikom, u kabinetu predsjednika opštine Nazifa Cungua, samo još jedna u nizu manipulacija.
Sindikat Solane, USSCG, stečajna uprava i većinski vlasnik preduzeća Eurofond nedavno su postigli sporazum da se radnicima povećaju i usklade plate, a da se svima koji žele da odu to omogući uz isplatu otpremnina. Nakon toga sa svih 70 radnika Solane potpisani su četvoromjesečni ugovori, po čijem isteku će menadžment preduzeća i stečajna uprava odlučiti o njihovom daljem angažovanju.
– Dali su tada riječ da će isplatiti plate i obećali opstanak Solane. Rekao sam im tada da im ne vjerujem i to se potvrdilo jer nisu ništa uradili. USSCG će inistirati na tome da se obećano ispuni i biće uz zaposlene koji brane svoja prava i interese. Nećemo im dozvoliti da se igraju s nama. Alarmiraćemo cijeli grad jer Solana mora da opstane i opstaće sigurno – poručio je Zeneli.
Budućnost jedinog proizvođača soli dovedena je u pitanje još 2005. godine, kada je u preduzeće uveden programirani stečaj, zbog duga od 13 hiljada eura. Dvije godine ranije kontrolu nad Solanom preuzeo je Eurofond, kupovinom kontrolnog paketa akcija za 800 hiljada eura. Kako u međuvremenu reorganizacija i poslovni plan nisu dali očekivane rezulatate, početkom prošle godine stečajni sudija Dragan Vučević uveo je klasični stečaj. Kompletan dug preduzeća u stečaju je tri miliona eura, od čega se 1.7 miliona odnosi na kreditna zaduženja u Prvoj banci i Crnogorskoj komercijalnoj banci, zbog čega je sva imovina pod hipotekom. Firma duguje za struju a duguje se dobavljačima i zaposlenima. Zbog potraživanja povjerilaca, imovina Solane se već četiri puta našla na javnoj licitaciji ali za sada niko nije pokazao interesovanje da za tehničku opremu, građevinsku mehanizaciju, transportna sredstva, objekte, hangar, kao i zemljište površine 14,5 miliona kvadrata u zaleđu Velike plaže, plati 225 miliona eura.
M.K.
Sit gladnome ne vjeruje
Nikola Čilingiri: – Mi se borimo za život jer su nam plate osnovni izvor egzisteniije. Mjesecima kumimo i molimo da nam daju bar nešto, ali očigledno da sit gladnome ne vjeruje. Krajnje je vrijeme da nam se pomogne kako bi se ovo okončalo kako treba. Mi smo spremni i hoćemo da radimo, da spremamo berbu, ali ne zavisi sve od nas pa pozivam rukovodstvo da pokaže dobru volju i izađe nam u susret na obostrani interes.
Avdo Baljević: – Dovedeni smo do ivice. Imamo ugovore na četiri mjeseca i onda će na sve poslati na ulicu. Sve je stalo, ništa se ne radi. Nema plata, a bez novca nema života. Ovdje sam 35 godina i pamtim zaltne godine preduzeća. Danas smo dotakli dno. Ne možemo niže od ovoga, i stvarno ne znam više šta da radimo.
Smail Čauši: – Ja sam treća generacija iz porodice, koja radi u Solani. Tri decenije iz ovog preduzeća prehranjujem porodicu, ali više ne mogu jer duguju nam plate za više od godinu dana. Radnici ih ne zanimaju već gledaju da sve rasprodaju. Počeli su i staro gvožđe da prodaju. Kako koji direktor dođe, obeća nam da će biti bolje i na tome sve ostane. Više nemamo strpljenja, i borićemo se do kraja za svoja prava.
Izgubili pravo na zdravstveno osiguranje
Prema riječima Miranovića, radnici Solane već nekoliko godina nemaju pravo na zdravstveno osiguranje, jer im doprinosi nisu uplaćeni od 2009. godine. – Imamo svoje potrebe, imamo pravo na život i liječenje, ali nemamo zdravstveno osiguranje pa se godinama liječimo isključivo zahvaljujući razmijevanju zaposlenih u Domu zdravlja. Tim ljudima dugujemo veliku zahvalnost što nama i članovima naših porodica prećutno pružaju medicinske usluge, iako na to nemamo pravo – kazao je Miranović.
Ukupan gubitak 6,88 miliona
Solana je završila prošlu godinu sa gubitkom od 537,1 hiljadu eura, 1,6 puta manjim nego 2011. Poslovni prihodi kompanije na kraju decembra su iznosili 604,45 hiljada eura, skoro duplo više nego 2011.
Poslovni rashodi sniženi su 5,9 odsto na 1,14 miliona. Troškovi zarada, njihovih naknada i ostali lični rashodi iznosili su 641,33 hiljade, materijala 169,61 hiljadu, a amortizacije i rezervisanja 240,19 hiljada eura.
D.M.
Izvor: DAN