Jednodnevna privredno-turistička manifestacija „Dan nara“, čiji su organizatori Biznis klub „Anamalit“, Opština Ulcinj i „Agrovita eko“ iz Podgorice okupila je juče u Vladimiru oko 30 proizvođača nara iz Crne Gore i Albanije. Veliki broj građana imao je priliku da na oko tridesetak štandova kupi nar, ali i ostale poljoprivredne proizvode s ovog područja: smokve, limun, mandarine, masline, kesten, japanske jabuke…
Manifestaciju su svečano otvorili predsjednik opštine Ulcinj Nazif Cungu, predsjednik BKA Kabil Kurti i Svetozar Radonjić, generalni direktor kompanije „Agrovita eko’’.
– Ovakve manifestacije nam omogućavaju da pokažemo svoje bogatstvo, raznolikost i veliki privredni potencijal koji ima ovaj kraj. Šasko jezero, rijeka Bojana i plodno zemljište uz blagu mediteransku klimu predstavljaju savršene uslove za život i razvoj poljoprivrede. Anamalsko područje poznato je po proizvodnji južnog voća, pogotovo nara i smokve, a u poslednje vrijeme, u saradnji s Ministarstvom poljoprivrede, pospješujemo i razvoj maslinarstva i proizvodnju ranog voća u plastenicima odakle potiču proizvodi prepoznatljivi po kvalitetu širom Crne Gore. Mogućnost koju nam daju fondovi EU, koji će nam uskoro biti dostupni, predstavljaće veliku razvojnu šansu koju ćemo svakako iskoristiti – kazao je Cungu.

Generalni direktor kompanije „Agrovita eko“ Svetozar Radonjić istakao je da je područje uz granicu sa Albanijom, poznato kao Anamalit, veoma plodno, a da su ljudi koji tu žive izuzetno vrijedni i dobri domaćini.
– Još u vrijeme velike Jugoslavije bili su prepoznati kao najbolji proizvođači hrane. Bez proizvoda iz ovog kraja bio je nezamisliv turizam u Crnoj Gori i Hrvatskoj. Prije dva mjeseca s ministrom poljoprivrede i predsjednikom opštine obišao sam ovaj kraj i rodila se ideja da s ljudima iz ovdašnjeg biznis kluba organizujemo ovu manifestaciju. Zašto šipak? Odlučili smo se za ovo voće, jer je to autohtona kultura i jedan od brendova Crne Gore. Šipak je povod, a ova manifestacija treba da podstakne razvoj ovog kraja. Treba da radimo i da se malo operemo od politike. Da se vratimo proizvodnji, da radimo i budemo svoji na svome. Ne treba da trčimo ni za kakvom pomoći, jer nam je bog sve dao – rekao je Radonjić.
On je podsjetio da u Crnoj Gori ima oko 200 hiljada sadnica pitomog nara i još toliko divljeg.
– To je malo i prinosi su mali, ali to što imamo izuzetno je kvalitetno. Postoji potražnja za sokom od nara. U planu je projekat plantažiranja i to je ogromna priča, jer predviđa zapošljavanje stanovništva i mogućnost ostvarivanja visokih prinosa. Dakle, ponude su tu i nudimo saradnju ljudima koji su zainteresovani da proširimo proizvodnju – dodao je Radonjić.

– U ministarstvu pažljivo razmatramo sve inicijative poljoprivrednika i na osnovu toga kreiramo budžetske linije kojima podstičemo razvoj. Podržavamo i sve manifestacije koje imaju karakter popularisanja prirodnih bogatstava i koje su rezultat pregalaštva jednog kraja. Ovdašnji proizvođači su veoma aktivni. Proteklih godina ovdje je posađeno oko šezdesetak hiljada stabala masline, što dovoljno govori o želji da se ovaj kraj razvija. Afirmišući bogatstva koja imamo afirmišemo i proizvodnju, a to je osnov za opšti napredak – kazala je Krstićeva. U toku dana održana su i predavanja o kulturi nara i drugom mediteranskom drveću, a veliki broj posjetilaca mogao je da uživa i u bogatom kulturno-umjetničkom programu koji su priredili učenici OŠ „Bedri Elezaga“ iz Vladimira. Na kraju manifestacije nagrađeni su najbolji proizvođači, a organizatori su poručili da će novo okupljanje biti naredne godine na istom mjestu.

Bundeve stigle iz Plava
Inženjer hemije Dževad Šarkinović, čuveni proizvođač lubenica na nadmorskoj visini od hiljadu metara, stigao je u Ulcinj čak iz Plava.
– Već 14 godina uspješno se bavim proizvodnjom lubenice. Kad god imam vremena, posjećujem slične manifestacije, jer je to prilika da se predstavim kao proizvođač, upoznam s ljudima i obogatim iskustvo. Ove godine došao sam da učešćem podržim manifestaciju, a za ovu priliku donio sam bundeve i sadnice aronije – kazao nam je Šarkinović, koji inače radi kao savjetnik za zaštitu životne sredine u opštini Plav.
Njegove bundeve od 70 kilograma izazvale su posebnu pažnju posjetilaca.

Druženje dobro, prodaja slaba
Nikola Nrekić iz sela Klezna, osim nara, na svom štandu izložio je rakiju lozovaču, vino, jabuke, dunje…
– Moja porodica živi isključivo od poljoprivrede. Obilazim i ovakve skupove više zbog druženja, jer nema ovdje mnogo prodaje. Inače je teško živjeti od poljoprivrede, u sezoni se malo zaradi i to je sve. Ostatak godine preživljavamo – ističe Nrekić.

Ko radi može da zaradi
Ismet Đenašević već decenijama se bavi poljoprivrednom proizvodnjom, a okupljanje u Vladimiru vidi kao dobru priliku da se predstavi i stekne nova poznanstva.
– Ja sam, inače, pčelar, ali uzgajamo i kesten, nar, smokve… Kad se sve uzme u obzir, uz veliki trud od ovoga se može živjeti. Da nema ovih vremenskih nepogoda, moglo bi se i zaraditi dobro. Zbog oštre zime i suše koja je uslijedila nakon nje prinosi meda su manji za 50 odsto, ali šta da se radi. To ne zavisi od nas – kazao je Đenašević.

Izvor: DAN