Najmla?i ronioci sprije?ili zaga?enje grada
Jedna od najzna?ajnijih akcija kluba ove godine je otkrivanje kvara na podmorskom fekalnom cjevovodu, na rtu ?erane , na Velikoj plaži.
U Crnoj Gori danas gotovo da nema primorskog grada, a da u njemu ne postoji barem jedan ronila?ki klub. Atraktivne lokacije na Jadranu uveliko privla?e i veliki broj stranih ronilaca, što i te kako uti?e na razvoj turizma. Naše more je puno starih brodova, korala i ostalog životinjskog i biljnog svijeta. ‘’Revija D” je posjetila najstariji ronila?ki klub u najjužnijoj crnogorskoj opštini. Ronila?ki klub „Gusar“ iz Ulcinja osnovan je 1971. godine. Poslije skoro dvije decenije uspješnog postojanja, prestao je s radom s po?etka devedestih, zbog krize i raspada nekadašnje SFRJ. Reaktiviran je 2004. i od tada do danas aktivan je u akcijama u podmorju Ulcinja. Osim redovnih aktivnosti, kroz školu ronjenja, za ?etiri godine, prošao je veliki broj polaznika. Prema rije?ima jednog od osniva?a kluba i instruktora ronjenja Dragana Miki?a, prednost „Gusara“ u odnosu na ostale klubove je ulcinjsko priobalje, koje je idealno za izvo?enje obuke i veoma interesantno podru?je za ronjenje.
–Zbog plitkog mora, pjeskovitog dna i dosta zatvorenih uvala, zašti?enih od maestrala, imamo odli?ne uslove za obuku. Najlakša je obuka koja se izvodi stoje?i, za razliku od one koja se vrši na otvorenom moru. U klubu danas imamo i ?lanove od tri i po godine, dok od osam godina ve? imamo ozbiljne ronioce. Doduše, oni dozvolu mogu dobiti tek sa 14 godina, ali ?e zato dotad biti veoma iskusni ronioci. Djeci ronjenje mnogo lakše ide, jer nemaju strah kao odrasli. Vrlo brzo i lako savladavaju osnove ronjenja. Osnovna obuka traje desetak dana, a kasnije slijedi usavršavanja i sticanje iskustva. Ove godine punu obuku je prošlo 12 osoba, kaže Miki?.
Ponosno isti?e da otkad je klub reaktiviran nije bilo nijednog incidenta ili problema tokom ronjenja.
–U ovom sportu se greške skupo pla?aju i baš zato najve?u pažnju poklanjamo bezbjednosti i poštovanju utvr?enih pravila, dok je ronilac pod vodom. U obuci se držimo pravila jedan isntruktor- jedan u?enik, pa uz kvalitetnu teorijsku nastavu i praksu pod vodom, eliminišemo sve potencijalne greške. Kad je obuka djece u pitanju, ne idemo u dubine ve?e od metar, a kad nau?e- onda više nema problema, naglašava Miki?.
Najavljuje da ?e za ?etiri godine klub postati „ozbiljna firma“.
-Stasa?e nam generacije koje su osnovnu obuku po?ele još prije ?etiri godine. Ve? sada se vidi veliki potencijal mladih snaga koje veoma pažljivo u?e i vrijedno rade. Kako i ne bi kad imaju šta da vide i nau?e od naših starijih ?lanova: predsjednika kluba ?oka Mitrovi?a, Mitra Mašanovi?a, Basra Kaharija, Kasema Tivarija i Draga ?uraškovi?a. To su pioniri ronjenja u Ulcinju i ljudi koji poznaju ovo podmorje kao svoj džep. Okosnicu mladih snaga ?ine ?uro ?akonovi?, Dušan Rudovi? i Rade Šofranac, dodaje prvi instruktor kluba.
Jedna od najzna?ajnijih akcija kluba ove godine je otkrivanje kvara na podmorskom fekalnom cjevovodu, na rtu ?erane , na Velikoj plaži.
Kvar su otkrili najmla?i ?lanovi kluba koji su tokom obuke primijetili velike koli?ine fekalija. Kasnijom akcijom starijih ?lanova uo?ena je velika pukotina.
-Cjevovod je, ina?e, projektovan da fekalnu vodu ispušta na dovoljnu dubinu, a njegov završetak se nalazi na udaljenosti koja omogu?ava da se fekalna pulpa i te?nost morskim strujama odnesu dalje do obale. Cjevovod je je postavljen pod pravim uglom u odnosu na obalu, tako da u vrijeme najve?e eksploatacije, u ljetnjim mjesecima, ne zaga?uje obalu. Prilikom projektovanja vodilo se ra?una o svakodnevnom strujanju vode i uticaju uglavnom sjeverozapadnog vjetra (maestrala). Cijev je, me?utim, pukla na dubini od 18 metara, a na njenom kraju dubina iznosi 21 metar. Pošto je hidrostati?ki pritisak na sredini cijevi manji, celokupna fekalna te?nost se tu izliva. Zbog svega toga, na inicijativu najmla?ih, odlu?ili smo da saniramo taj ozbiljan ekološki, sanitarni, zdravstveni i epidemiološki problem ne samo za kupa?e na Velikoj plaži, ve? i za žitelje Ulcinja, objašnjava Miki?, dodaju?i kako klub planira da projekat izvede samostalno, uz pomo? i materijalnu podršku ?lanova. Kvalitet projekta sanacije podmorskog fekalnog cjevovoda, kojeg je uradio RK “Gusar”, po ocjeni relevantne hidro-gra?evinske ustanove, zadovoljava ekološke standarde za takvu vrstu podvodnih radova.
M.K.
Misterija potonulog blaga
-Ulcinjsko priobalje je jedno od podru?ja nabogatijih olupinama i ostacima brodova na malom prostoru, što ga ?ini izuzetno atraktivnim za ronjenje. U krugu od pet i po milja nalazi se veliki broj potonulih brodova. Jedna olupina se nalazi na 600 metara od krša od limana i radi se o vojnom brodu iz Drugog svjetskog rata. Slede?a je „Karola“, trgova?ko- putni?ki brod, na dvije milje od obale, na dubini od 17 metara. Tre?a olupina je brod „Bojana“ na pet i po milja i na 50 metar dubine. To je prvi brod knjaza Nikole koji je potopljen 1942. godine od strane savezni?kih brodova. Interesantni su ostaci „Goricije“ na oko pet milja od obale, izme?u Krša od ?erana i Velike plaže. Taj putni?ko- trgova?ki brod potonuo je 1916. godine. U Valdanosu, recimo, ima bezbroj brodova koji su potpuno uništeni zbog jakih talasa i specifi?ne pozicije uvale. Tu su se sklanjali manji trgova?ki brodovi od nevremena, ali ih je zapadni vjetar, punenat, onemogu?avao da isplove i tu bi se razbili o stijenje. To je gubilište za brodove. Ipak, najve?a misterija je jedan španski brod koji je, po nekim predanjima, potonuo nedaleko od rta ?erane. Predanje kaže da je iz Latinske Amerike prevozio miraz k?erki nekog španskog kralja. Dosad još niko nije otkrio poziciju na kojoj je potonuo, pri?a Miki?.
Izvor / Revija D