Crne ekološke ta?ke miniraju turizam u Ulcinju
Nema napretka ako uništavamo ono što smo naslijedili od naših predaka, a pozajmili od potomaka, naglašava Hodži?
Ulcinj je poznat po prirodnim potencijalima koji ?e, ako se budu pravilno valorizovali, biti idelani za razvoj visokog, odnosno elitnog turizma. Postoje me?utim prostorni, ekološki problemi koji ozbiljno prijete da ugroze ?itav proces. Crne ekološke ta?ke najjužnije opštine kanal Port Milena, rje?ica Bratica i kanal Brdela opominju da goru?a pitanja još nijesu po?ela da se rešavaju. Najaktivniji ekolog, jedan od osniva?a ekološkog pokreta u Ulcinju i predsjedniik NVO „Zeleni korak“ Dželjal Hodži? smatra da Ulcinj ne može da o?ekuje brz razvoj i investicije ako se nastavi ignorisanje postoje?ih problema u prostoru.
–Elitni turizam ne ide sa otvorenim fekalnim vodama, deponijama opasnog otpada i narušenim prirodnim skladom u zonama koje su predvi?ene za turisti?ku valorizaciju. Ne možemo se nadati Dubaiju na Velikoj plaži, ako u blizini imamo kanal Port Milenu, u stanju u kakvom je trenutno. Ta lokacija je od najve?eg mrestilišta ribe na Jadranu postala septi?ka jama i najve?a je crna ekološka ta?ka Ulcinja. Šta možemo o?ekivati kada je evidentno uništavanje šuma u zale?u Velike plaže i padinama brda Pinješ, kada nestaju jedinstvene pješ?ane dine, a rijeka Bojana od naj?istije postaje voda tre?e kategorije koja na obalu donosi tone sme?a i opasnog otpada. Ve? 15 godina ekolozi upozoravaju na te probleme, ali lokalne strukture vlasti i nadležni državni organi ništa ne preduzimaju. Umjesto konkretnih projekata, imamo situaciju da se sve ?eš?e javljaju pomori ribe, sužavaju se obale kanala, a uš?e koje se nalazi na po?etku Velike plaže prakti?no je zatvorenmo deponovanjem velike koli?ine šuta koji odlažu gra?evinari. Preko kanala Brdela i rje?ice Bratice najve?i dio gradske kanalizacije dospijeva u Port Milenu. Podaci koje imamo govore da ima preko 70 direktnih ispusta otpadnih voda. Projektom koji je prije nekoliko godina izradila beogradska firma ”Baning”, rijeka Bratica je ozna?ena kao najve?i zaga?iva? Port Milene. Ništa manje kanal ne zaga?uju kanalizacioni ispusti HTP ”Ulcinjska rivijera” preko kojih se, naro?ito tokom turisti?ke sezone, u tu nekad najve?u atrakciju najjužnijeg crnogorskog rada, ulivaju na tone fekalija. Još strašnije je što vodotocima u kanal stižu i tone motornog ulja iz desetak servisa koji se nalaze u blizini Bratice, kaže Hodži?.
Prema njegovim rije?ima, problema ima još, a najviše brinu uništavanje šume u zale?u Velike plaže i na obali mora i nestanak pješ?anih dina koje na crnogorskoj obali ima samo Ulcinj.
-Rijeka Bojana ugrožena je otpadom, posebno medicinskim koji je u više navrata prona?en na obalama. Taj posebno opasan otpad stiže iz Albanije, jer se deponuje u blizini rijeke. Bojana je nekad bila toliko ?ista da se mogla piti voda iz nje, a danas je to voda druge i tre?e kategorije. Na dijelu obale od Starog grada ka Valdanosu gra?evinsla ekspanzija izazvala je odlaganje tona i tona materijala u more i ugrožavanje ekosistema tog dijela obale, odnosno kvaliteta vode. ?itav prostor se mijenja veoma brzo pod uticajem neodgovrnih pojedinaca i nadležnih organa koji sve to nijemo posmatraju. Zar treba o?ekivati da ?e neko uložiti veliki novac u potrošen i uništen prostor?! Ako se tome ne stane na kraj, plašim se da ne možemo o?ekivati ništa dobro , upozorava Hodži?, isti?u?i da je prioritet revitalizacija Port Milene. Taj proces, smatra on, mora po?eti utvr?ivanjem nadležnosti, a nadležni za rešavanje tog pitanja trebalo bi da budu organi lokalne uprave.
-Pomo? moraju pružiti resorna ministarstva, konkretno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstava i vodoprivrede, kao i Ministarstvo zaštitne životne sredine. Spas za Port Milenu je izgradnja kolektora na Velikoj plaži i priklju?enje svih objekata na kanalizacionu mrežu. Za one objekte, za koje se utvrdi da ne mogu biti priklju?eni na kanalizaciju, moraju se izgraditi posebne nepropusne septi?ke jame. Nakon toga treba riješiti problem rijeke Bratice i kanala Brdela, te krenuti u projekat spajanja Port Milene s rijekom Bojanom, naglašava Hodži?.
Kako isti?e, Ulcinj u budu?nosti ne bi trebalo da privu?e nijedan cent investicija ukoliko nema razra?en plan rešavanja postoje?ih i spre?avanja nastanka novih ekoloških problema.
-Ako se bude gledao samo ekonomski momenat, a ekologija spominjala jedino na papiru ovaj prostor bi?e uništen zauvijek. Takav razvoj teško da odgovara bilo kome, jer nema napretka ako uništavamo ono što smo naslijedili od naših predaka, a pozajmili od potomaka, zaklju?uje Hodži?.
Kanal Bojana-Port Milena
Osnovna ideja izgradnje kanala Bojana -Port Milena je da se njihovim spajanjem dobije protok vode izme?u 2,5 i 15 kubika u sekundi. Time bi se stvorila izmjena i kanalom bi dnevno proticalo 750 hiljada metara kubnih vode. To je upravo koli?ina koju sada ima zajezerena voda u Port Mileni i okolnim kanalima. S obirom da se to odnosi na srednji proticaj, u toku nižeg vodostaja, naprimjer tokom ljeta, voda bi se mijenjala svakih dva dana. Tako?e, voda iz Bojane bi na uš?u kanala u more, kod Rta ?erane, sama sebi otvorala put tako da se ne bi dešavalo da se kanal usled plime ili juga za?epi. To zna?i da bi se u kanalu uvijek nalazila svježa voda i samim tim bi se vratio život u taj akvatorij. Ulcinj bi opet imao bogato lovište i, prije svega, veliku prirodnu atrakciju. Projekat je još 2000. godine uradio inženjer iz Ulcinja Lazar Ban, ali do realizacije nije došlo, jer lokalna vlast nije mogla da obezbijedi zemljište za proširenje kanala.
M.Kneževi?
Izvor /RevijaD